Plak psorijaza i depresija

Plak psorijaza je kronična, upalna i imunološki posredovana bolest koja se često pojavljuje u kombinaciji s psihološkim komorbiditetima, među kojima je depresija jedna od najčešćih.¹ Povezanost između plak psorijaze i depresije nije isključivo funkcija vidljivih kožnih lezija i socijalne stigme, već ukazuje na zajedničke patofiziološke mehanizme.¹ Bolesnici s psorijazom često doživljavaju značajan psihosocijalni teret koji može pogoršati ili potaknuti razvoj depresivnih simptoma.¹ 
U literaturi se ističe da povećane razine proinflamatornih medijatora, poput interleukina‑6 i C‑reaktivnog proteina, mogu biti „most” između upale kože i depresivnih procesa u mozgu.¹ Takva upalna hipoteza sugerira da kronična sistemska upala može djelovati kao zajednički put kojim se povezuju plak psorijaza i depresija.¹  Upalne citokine (npr. IL‑23 / IL‑17 os i TNF‑α) smatra se ključnim u patogenezi plak psorijaze, ali oni imaju i dokazan utjecaj na neurobiološke putove povezane s depresijom.¹ Osim bioloških faktora, psihosocijalni stres povezan s vizualnim aspektima bolesti, poput vidljivih plakova i ljuštenja, doprinosi osjećaju srama, izolacije i nižem samopouzdanju bolesnika.¹ Stigma koju bolesnici s plak psorijazom često osjećaju može pogoršati depresivne simptome i smanjiti socijalnu aktivnost.¹
 

Epidemiološki podaci pokazuju da bolesnici  s plak psorijazom imaju povišen rizik od dijagnoze depresije u usporedbi s općom populacijom.² Također, teži obik plak psorijaze povezan je s težim oblicima depresije, a mlađi bolesnici s plak psorijazom pokazuju veći relativni rizik za psihijatrijske poremećaje u odnosu na starije bolesnike.¹ Muški bolesnici s teškom plak psorijazom prema nekim podacima imaju čak i nešto viši rizik depresije u odnosu na žene s usporedivim bolestima.¹ U kliničkoj praksi, dermatolozi i timovi koji skrbe za bolesnike s plak psorijazom trebali bi biti  svjesni psihičkih aspekata bolesti. Rano prepoznavanje i suradnja  s psihijatrima ili psiholozima omogućavaju sveobuhvatniji pristup i poboljšanje ishoda u liječenju bolesnika. Uvođenje procjene psihološkog statusa u rutinske dermatološke protokole može pomoći u identifikaciji bolesnika u riziku. 
 

Plak psorijaza je somatska bolest s izraženim psihosocijalnim posljedicama, ali i psihosomatskim komponentama koje utječu na tijek i težinu bolesti.² Vidljive kožne promjene poput eritema, zadebljanja i ljuskanja često uzrokuju osjećaje srama, stigmatizacije i socijalne izolacije, što značajno utječe na samopouzdanje i emocionalno stanje bolesnika.³ Plak psorijaza tako postaje ne samo fizički, nego i psihološki teret koji može dovesti do depresije i anksioznosti.³ Istodobno, psihosocijalni stres djeluje kao okidač koji može pogoršati somatske manifestacije bolesti.⁴ Retrospektivna i prospektivna ispitivanja potvrdila su  povezanost između svakodnevnih stresora i pogoršanja simptoma plak psorijaze, uključujući pojačani svrbež i upalne reakcije kože. Stres aktivira hipotalamo-hipofizno-adrenalnu (HPA) os, ali u bolesnika s plak psorijazom često dolazi do poremećene regulacije, što rezultira nedovoljnom sekrecijom kortizola i povećanom upalom.⁵ Pored toga, stres potiče lučenje neuropeptida poput supstance P (SP), kalcitonin-gen-povezanog peptida (CGRP) i vazointestinalnog peptida (VIP), koji moduliraju upalne procese u koži. Ovi neuromodulatori mogu izravno potaknuti proliferaciju keratinocita i infiltraciju imunoloških stanica, čime pogoršavaju psorijatične lezije.⁵ Dakle, odnos između plak psorijaze i stresa je dvosmjeran – bolest uzrokuje stres, a stres pojačava bolest. Takva složena uloga somatskih i psiholoških čimbenika zahtijeva integrirani pristup liječenju koji uključuje dermatološku i psihološku skrb.

Bolesnici s plak psorijazom često imaju brojne psihijatrijske komorbiditete, uključujući poremećaje spavanja, apneju, bipolarni poremećaj, suicidalne misli, shizofreniju, migrenu i depresiju.⁶ Bolesnici s plak psorijazom imaju dvostruko veću učestalost depresije u usporedbi s općom populacijom. Također, 33 % njih pokazuje sklonost samoubojstvu, a čak 22 % vrlo je odlučno u toj namjeri.⁷

Uloga IL 17A u patogenezi depresije

Interleukin-17A (IL-17A) ima ključnu ulogu u patogenezi plak psorijaze i povezana je s razvojem depresije kod tih bolesnika. IL-17A je protuupalni citokin koji aktivira Th17 stanice i γδ T stanice, što dovodi do upale kože i oštećenja krvno-moždane barijere, omogućujući IL-17A da izravno utječe na mozak i izaziva neuroinflamaciju.⁸ Ispitivanja su pokazala da je razina IL-17A povišena u kožnim lezijama plak psorijaze i da je povezana s težinom depresivnih simptoma.⁹ Povezanost između IL-17A i depresije kod plak psorijaze može biti posljedica zajedničkog upalnog mehanizma koji uključuje IL-17A, IL-1β, IL-6 i TNF-α. Ovi citokini mogu uzrokovati oštećenje neurona, aktivaciju mikroglije i poremećaj metabolizma triptofana putem kinureninskog puta, što dovodi do depresivnih simptoma.⁸  Eksperimentalni modeli na miševima pokazali su da IL-17A ubrzava razvoj simptoma nalik depresiji, dok liječenje anti-IL-17A protutijelima smanjuje te simptome. Prema nedavnom istraživanju, razine IL-17A i TNF-α u serumu pozitivno su korelirane s težinom depresivnih simptoma kod bolesnika s plak psorijazom.⁸Ovi dokazi podupiru hipotezu da IL-17A može poslužiti kao biomarker za procjenu rizika od razvoja depresije u ovoj populaciji.¹⁰

Učinak lijeka Cosentyx na kvalitetu života bolesnika 

Analiza obuhvaća  četiri klinička ispitivanja faze 3: ERASURE, FIXTURE, FEATURE i JUNCTURE s ciljem procjene učinka lijeka Cosentyx (sekukinumab) u dozi od 300 mg na kvalitetu života bolesnika s umjerenom do teškom plak psorijazom, mjereno pomoću EQ-5D-3L upitnika.¹¹ Uključeni su bolesnici koji su bili randomizirani na  placebo ili lijek Cosentyx 300 mg. Bolesnici su prijavljivali simptome barem u jednom od pet domena EQ-5D-3L upitnika: mobilnost, samopomoć, uobičajene aktivnosti, bol/neugoda i anksioznost/depresija.¹¹ Mjerenja su provedena na početku ispitivanja te nakon 4, 8 i 12 tjedana. Na početku ispitivanja,  570 bolesnika  u grupi koja je liječena lijekom Cosentyx  i 579 u placebo grupi prijavili su barem jedan simptom u EQ-5D-3L domenama. U bolesnika koji su primali lijek Cosentyx 300 mg, zabilježena su poboljšanja u svih pet domena EQ-5D-3L upitnika već nakon 4 tjedna, te su ta poboljšanja bila statistički značajna u svim vremenskim točkama (p < 0.0001).¹¹ Najveća poboljšanja zabilježena su u domenama bol/neugoda i anksioznost/depresija. Ovo ispitivanje pruža dodatne dokaze o negativnom utjecaju plak psorijaze na kvalitetu života bolesnika i pokazuje da liječenje lijekom Cosentyx  značajno poboljšava sve EQ-5D-3L domene već nakon 4 tjedna.¹¹ Rezultati podupiru lijek Cosentyx  kao učinkovitu terapijsku opciju za poboljšanje kvalitete života bolesnika s umjerenom do teškom plak psorijazom.¹¹

Također,  post-hoc analiza podataka iz SUPREME ispitivanja procjenjuje utjecaj liječenja lijekom Cosentyx na simptome anksioznosti i depresije u bolesnika s umjerenom do teškom plak psorijazom.¹² SUPREME je bilo 24-tjedno, multicentrično, prospektivno ispitivanje faze IIIb provedeno u Italiji, s produženim razdobljem praćenja do 72 tjedna.¹² Bolesnici su randomizirani na lijek Cosentyx  300 mg ili placebo. Za procjenu simptoma anksioznosti i depresije korišten je Hospital Anxiety and Depression Scale (HADS), dok je za procjenu kvalitete života korišten Dermatology Life Quality Index (DLQI). U bolesnika koji su na početku ispitivanja imali umjerene do teške simptome anksioznosti (HADS-A ≥11) ili depresije (HADS-D ≥11), značajan postotak njih je nakon 16 i 48 tjedana liječenja lijekom Cosentyx postigao smanjenje tih simptoma ispod tih pragova.¹² Na primjer, 66,7% bolesnika s početnom HADS-A ≥11 postiglo je smanjenje na <11 nakon 16 tjedana (p < 0,001), a 70,6% nakon 48 tjedana (p < 0,001). Slično, 81,3% bolesnika s početnom HADS-D ≥11 postiglo je smanjenje na <11 nakon 16 tjedana (p < 0,001), a 70,6% nakon 48 tjedana (p = 0,06).¹² Također, značajna poboljšanja u DLQI rezultatima zabilježena su u bolesnika s početnim simptomima anksioznosti i depresije, iako su ta poboljšanja bila manja u usporedbi s bolesnicima bez tih simptoma na početku ispitivanja.¹² Također, uz lijek Cosentyx postignuto je značajno smanjenje PASI (Psoriasis Area and Severity Index) rezultata, neovisno o početnom statusu anksioznosti i depresije. Ovo post-hoc ispitivanje pokazuje da liječenje lijekom Cosentyx  ne samo da poboljšava kliničke simptome plak psorijaze, već također dovodi do značajnog smanjenja simptoma anksioznosti i depresije u bolesnika s umjerenom do teškom plak psorijazom.¹²

Zaključak

Liječenje lijekom Cosentyx značajno poboljšava kvalitetu života bolesnika s umjerenom do teškom plak psorijazom, uključujući smanjenje simptoma bolova, nelagode, anksioznosti i depresije. Poboljšanja su vidljiva već nakon četiri tjedna i zadržavaju se tijekom nastavka terapije. Lijek Cosentyx također smanjuje kliničku težinu bolesti, što potvrđuje njegovu učinkovitost u kontroliranju psorijatičnih lezija. Post-hoc analiza pokazuje da lijek Cosentyx pozitivno utječe na psihološke komorbiditete, čime doprinosi sveobuhvatnom pristupu liječenju. Također, ovi rezultati naglašavaju važnost integriranog pristupa koji uključuje i dermatološku i psihološku skrb bolesnika s plak psorijazom.

Literatura:

1. Hölsken S, et al. Common Fundamentals of Psoriasis and Depression. Acta Derm Venereol. 2021 Nov 30;101(11):adv00609. doi: 10.2340/actadv.v101.565. PMID: 34806760; PMCID: PMC9455336.

2. Gupta MA, et al. Psychiatric and psychological co-morbidity in patients with dermatologic disorders: epidemiology and management. Am J Clin Dermatol. 2003;4(12):833-42. doi: 10.2165/00128071-200304120-00003. PMID: 14640776.

3. Ginsburg IH, link bg, Psychosocial consequences of rejection and stigma feelings in psoriasis patients, Int J.Dermatol 1993; 32:587-591.

4. Verhoeven et al. Effect of Daily Stressors on Psoriasis: A Prospective Study. Journal of Investigative Dermatology (2009) 129, 2075–2077; doi:10.1038/jid.2008.460

5. Schmid-Ott G et al.Stress-induced endocrine and immunological changes in psoriasis patients and healthy controls. A preliminary study. Psychothe Psychosom.1998;67(1):37-42. doi: 10.1159/000012257. PMID: 9491439.

6. Srivastava AK, et al. Insights into interplay of immunopathophysiological events and molecular mechanistic cascades in psoriasis and its associated comorbidities. J Autoimmun. 2021 Mar;118:102614. doi: 10.1016/j.jaut.2021.102614. Epub 2021 Feb 9. PMID: 33578119.

7. Cohen BE, Martires KJ, Ho RS. Psoriasis and the Risk of Depression in the US Population: National Health and Nutrition Examination Survey 2009-2012. JAMA Dermatol. 2016 Jan;152(1):73-9. doi: 10.1001/jamadermatol.2015.3605. PMID: 26421371.

8. Tang L et al. The Skin-Brain Axis in Psoriasis and Depression: Roles of Inflammation, Hormones, Neuroendocrine Pathways, Neuropeptides, and the Microbiome. Psoriasis (Auckl). 2025;15:411-428

9. Mrowietz U et al. Depression, a major comorbidity of psoriatic disease, is caused by metabolic inflammation, Journal of the European Academy of Dermatology and Venereolog, 2023.

10.    Zafiriou E et al. Depression and Obesity in Patients With Psoriasis and Psoriatic Arthritis: Is IL-17-Mediated Immune Dysregulation the Connecting Link? Front. Immunol., Sec. Autoimmune and Autoinflammatory Disorders Volume 12 - 2021 

11. Feldman SR, et al. Secukinumab rapidly improves EQ-5D health status in patients with psoriasis: Pooled analysis from four phase 3 trials. J Dermatolog Treat. 2021 Nov;32(7):709-715. doi: 10.1080/09546634.2019.1708854. Epub 2020 Jan 3. PMID: 31873050.

12. Talamonti M, et al. Secukinumab Improves Patient Perception of Anxiety and Depression in Patients with Moderate to Severe Psoriasis: A Post hoc Analysis of the SUPREME Study. Acta Derm Venereol. 2021 Mar 31;101(3):adv00422. doi: 10.2340/00015555-3712. 

AUTOR ČLANKA:

dr. med. Borna Pavičić, KBC Zagreb
Klinika za kožne i spolne bolesti

Ovaj članak je sponzoriran od stane tvrtke Novartis Hrvatska d.o.o
Podaci, uključujući i slikovne prikaze, prezentirani u ovome članku kao i stavovi izneseni tijekom predavanja, ukoliko nije drugačije navedeno, temelje se isključivo na profesionalnom iskustvu predavača. Sastavni dio ovog materijala je zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka koji možete pronaći na www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/. Molimo pročitajte zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku. Za sve dodatne obavijesti obratite se na: Novartis Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 37b, 10000 Zagreb, tel. 01/6274 220, [email protected].
Samo za zdravstvene radnike.

25. studenog 2025. | FA-11556835-1